Grafičar
Grafika - tehnika koju je Virgilije živio
Virgilije je utiskivao u papir, a ne na papir i uvijek je nalazio radost u mukotrpnom radu, a ne u lakoći postignutih rezultata. Bio je vjeran svom unutarnjem primordijalnom načelu: raditi, raditi i biti stalno u duhovnom pokretu. Jedinstvene - po čitljivosti fizičkog udjela ruke u svakom zarezu dlijeta, potezu igle ili akvarelskog kista - Nevjestićeve grafike nisu kopije crteža već originalna umjetnička djela zajedništva ploče i papira. Za njega je ploča bila list papira i sva se avantura tu događala.
Nevjestić je o mogućim tumačenjima što je to umjetnička grafika uvijek isticao kako nisu umjetnici grafičari oni koji rade od jednog bijenala do drugog, već oni koji žive za grafiku i pritom su sretni ako od grafike mogu živjeti.
Jednom prilikom je izjavio: Moje sredstvo izražavanja je grafika. Ona ne podnosi improvizaciju, ali ja nastojim da ne robujem tehnici, nastojim sačuvati neposrednost izraza.
Budući da se likovni izraz u grafici zasniva na ekspresivnosti linije i kontrastima crnoga i bijeloga, ovaj naziv u širem smislu obuhvaća i svaki originalni crtež na papiru. Grafika je posredna umjetnička tehnika, tj. ne nastaje izravno potezom na plohi kao crtež, nego crtežom koji se urezuje u neku ploču - tzv. matrice, a zatim se ta ploča premazuje bojom i tiska na papir te se dobije crtež od boje koja je ušla u utore urezivanja (duboki tisak) ili ploha koje nisu urezane (visoki tisak).
Kod visokog tiska crtež je reljefan na ploči, a na papiru nakon otiska neznatno udubljen (drvorez, linorez tzv. izdignuti bakrorez - einkografija), kod dubokog tiska crtež je na ploči udubljen, a na papiru nakon otiska neznatno reljefan (bakrorez, bakropis, mezzotinta, akvatinta, suha igla, vernis mou, nadorez, cinkorez, itd.), kod plošnog tiska crtež je plošan na ploči i na papiru nakon otiska (monotipija, litografija, reprodukcija na metalnim pločama).
Virgilije je imao nešto što malo drugih posjeduje; u ostvarenju vlastite vizije pokazao je da poznaje i umije rukovati svim istančanim grafičkim vještinama i izrazima suvremene umjetnosti. Sam je štampao primjerke svojih bakroreza, pomičući vlastitim rukama štamparski stroj. Tijekom 30 godina gravirao je više od 10.000 ploča koje je mahom otiskivao u vrlo malom broju primjeraka od 5 do 50 ili samo u jednom slučaju 90 primjeraka. Najčešća naklada je dvadeset primjeraka ili samo autorov otisak. Posjedovao je i više stotina različitih grafičkih alatljika kojima je ploče rezao, dubio, grebao, kanelirao, premazivao i sl. Bio je fanatični skupljač unikatnih igala, gratuara i dlijeta iz prošlih vremena.
Grafički je opus umjetnika najkonzistentniji, s najduljim stažem i s najviše uspjeha odlikovan te nedvojbeno Virgilija Nevjestića predstavlja prvakom bakropisa, utemeljiteljem moderne mezzotinte, suverenim vladarem otiskivanja vodenim bojama i ingenioznim skladateljem grafičkih simfonija svih tehnika dubokog tiska.
