GRAFIČKO STVARALAŠTVO
DR. SC. SNJEŽANA PINTARIĆ
TEKST POVODOM PREDSTAVLJANJA ZAKLADE, MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI, ZAGREB, 2021.
„Virgilije Nevjestić bio je svestrani umjetnik koji je djelovao na različitim umjetničkim područjima i izražavao se u brojnim likovnim disciplinama. Njegov najveći i najznačajniji doprinos hrvatskoj i francuskoj umjetnosti ostvaren je u grafici, mediju koji je najviše odgovarao njegovom umjetničkom senzibilitetu i čijem istraživanju i unapređivanju je posvetio četiri desetljeća intenzivnog rada. Suvereno je vladao raznovrsnim grafičkim tehnikama, što mu je omogućilo da ih kombinira i da eksperimentira s postupcima i materijalima postižući iznimno dojmljive vizualne efekte. Pored sjajnih tehničkih postignuća, njegove radove odlikuje bogata i živa naracija u kojoj se ljudski likovi isprepliću s elementima prirode i urbanih pejzaža u fantastičnim svjetovima nadrealističkog ugođaja. Njegovo grafičko stvaralaštvo iznimno je opsežno i broji tisuće i tisuće grafičkih listova, desetke grafičkih mapa i bibliofilskih izdanja u kojima nas oduševljava svojom snagom imaginacije i sposobnosti pričanja priča profinjenim vizualnim jezikom figuracije s povremenim prodorima u apstrakciju.“
MIROSLAV GAŠPAROVIĆ
DNEVNICI SNOVIĐENJA, MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT, 2014.
„Magija njegovih grafika krije se upravo u vještini, lakoći i snazi da taj uzburkani, neobični svijet, svijet dijaboličnih likova i eterične ljepote, boli i užitka, erosa i tanathosa, straha i veselja, mučnine i zadovoljstva prenese u ogledalo grafičke matrice. On je jedan od rijetkih umjetnika, kakav je bio na primjer Rembrandt, koji su grafički metijer svladali u tolikoj mjeri da su bili u stanju svaku svoju misao, svaku njezinu nijansu u potpunosti ostvariti u umjetničkom djelu. Iako se posebno ranih 1970-ih okušao u nizu grafika zadivljujućih dimenzija, on je majstor male forme, grafičke minijature koja je u njegovom opusu dobila jedinstveno mjesto. Iako je svaka od njih cjelovito umjetničko djelo, njihovim slaganjem unutar jednog većeg grafičkog lista Nevjestić stvara dinamička sazviježđa, konstelacije minijatura koje u međusobnom odnosu postižu osebujne, ali pomno promišljene relacije kojima umjetnik unosi neki svoj red u kaos života. Jer grafika jest za Nevjestića način kojim se nosi sa životom.“
BISERKA RAUTER PLANČIĆ
VIRGILIJE NEVJESTIĆ, MUZEJSKO GALERIJSKI CENTAR – KLOVIĆEVI DVORI, 1999.
„Virgilije je utiskivao u papir, a ne na papir i uvijek je nalazio radost u mukotrpnom radu, a ne u lakoći postignutih rezultata. Bio je vjeran svom unutarnjem primordijalnom načelu: raditi, raditi i biti stalno u duhovnom pokretu. Jedinstvene – po čitljivosti fizičkog udjela ruke u svakom zarezu dlijeta, potezu igle ili akvarelskog kista – Nevjestićeve grafike nisu kopije crteža već originalna umjetnička djela zajedništva ploče i papira. Za njega je ploča bila list papira i sva se avantura tu događa.“
RAOUL-JEAN MOULIN
VIRGIL, MONOGRAFIJA, LA SOURCE ÉDITEUR, MONTEBLLIARD, 1977.
„ Iz godine u godinu, onaj kojeg danas poznajemo i pod imenom Virgil, postao je jedan od najboljih grafičara svoje generacije. Majstor jedne neusporedive vještine, ostvario je nebojene cikluse od 1970. i opremio, složio i tiskao kojih petnestak knjiga poezije Dantea, Baudelairea, Andréa de Richauda, Pabla Nerude, Šimića, Pierrea Seghersa, ili vlastitih pjesama, tipografirajući tekst ili ga gravirajući izvanredno brižljivo i precizno. No, bez obzira na pisca i svijet kojem pristupa, Virgil ostaje vezan za snove koje bilježi u svome Dnevniku skitnice koji mu služi umjesto sjećanja. Bajkovito i bogato sjećanje, nagonskoga i pravednog rukopisa, pokazuje se manje analitičkim no metaforičkim, mijenjajući neprestano odnose među bićima i stvarima, premještajući konture, udaljenosti, smjerove. Bujna mašta koju treba slijediti njezinim tijekom, po toj paraboli bez kraja napredujući slikom na sliku, grafikom na grafiku, ili rukovetom raspodijeljenih slika, inkrustiranih u maniri ex-vota na samo jednoj grafici, ako neželimo izgubiti nit likova raspršenih na nebu stranice ili drugačije usmjeriti naše čitanje da bismo pronašli ostale moguće odgonetke.“
AUTORSKA IZDANJA
VIRGILIJA NEVJESTIĆA
Nevjestić, Virgilije. Kad pjesma lice tvoje biva. Zagreb : Ceres, 2003. [priložen grafički list]
Nevjestić, Virgilije. Ibi, ljubavi moja. Zagreb : Mladost, 1980. [priložena dva grafička lista i njihove reprodukcije]
Nevjestic, Virgil. Mémoire amoureuse : Poèmes et Gravures de Virgil Nevjestic. Pariz : Danielle B. Nevistic, 1980.
BIBLIOFILSKA IZDANJA
Defrenne, Jacques: Nevjestić, Virgilije. Amourerrance / stihovi: J. Defrenne; grafike V. Nevjestić, Bruxelles: Editions Agpi, 1999.
Defrenne, Jacques: Nevjestić, Virgilije. La tentation du chaos / stihovi: J. Defrenne; grafike V. Nevjestić, Bruxelles: Editions Agpi, 1997.
Nevjestić, Virgilije. Quatorze poèes de poètes francais accompagnés de quatorze gravures de Virgil. Pariz: Aux Dépens d’un Amateur, 1991.
Nevjestić, Virgilije. Isaie chant IX. Pariz, 1990.
Nevjestić, Virgilije. La Genèse. Pariz: Éditions Anne-Marie ez Jean-Paul Boss, 1986.
Nevjestić, Virgilije. Zapis o izvoru – Ecrit sur la source / stihovi: Mak Dizdar; grafike V. Nevjestić. Zagreb: IKRO Mladost, 1985.
Nevjestić, Virgilije. Hommage á Manet. Pariz, Vlastita naklada, 1984.
Psaumes de David. Gravures originales de Virgil Nevjestic. Pariz: Aux dépens d’un amateur, 1984.
Virgil Nevjestic, Les paralleles. Pariz: Aux depens d’un amateur, 1983.
Virgil Nevjestić, U oku. Pariz, 1983.
Virgil, Villon, Ballade finale. Pariz, 1982.
Mémoire amoureuse. Poèmes et gravures de Virgil Nevjestic. Pariz: La source éditeur, 1980.
Virgil, Hommage á Daumier. Pariz, 1980.
Virgil, Mémoire amoureuse. Pariz, 1979.
Deubel, Poèmes. Gravures de Virgil. Pariz: La source éditeur, 1979.
Fénelon, Virgil, Ode. Pariz, 1979.
Božanstvena komedija, 1977.
Virgil, Un peu d’amour – Malo ljubavi, Pariz, 1977.
Dragutin Tadijanović, La bague. Réalisation et gravure de Virgil Nevjestic. Pariz, 1976.
Pierre Seghers, Virgil, Au seuil de l’oubli. Pariz, 1976.
Tin Ujević, Virgil, Lamentation quotidienne. Pariz, 1976.
Mate Ganza, Zemlja koje nema. Crteži Virgilije Nevjestić. Zagreb, 1976.
Virgil, Appel. Pariz, 1976.
Virgil, Le Cantique des cantiques. Pariz, 1976.
Nevjestić, Virgilije. A.B. Simic: Poésies. Gravures de Virgilije Nevjestic. Vlastita naklada, Pariz, 1975.
Nevjestić, Virgilije. Skitnica u raju / grafike: V. Nevjestić; predgovor: Predrag Matvejević. Izdavač Zbirka Biškupić, Zagreb, 1974.
Nevjestić, Virgilije. Hommage á Pablo Neruda / stihovi: P. Neruda; grafike: V. Nevjestić, Vlastita naklada, Pariz, 1973.
Nevjestić, Virgilije. L’Aube: Hommage á Miroslav Krleža. Vlastita naklada, Pariz, 1973.
Nevjestić, Virgilije. Journal du Vagabond. Vlastita naklada, Pariz, 1973.
Nevjestić, Virgilije. Hommage á Jean Fouquet / stihovi: J. Fouquet; grafike: V. Nevjestić. Pariz, 1972.
GRAFIČKE MAPE
SLIKARSTVO
RAOUL-JEAN MOULIN
VIRGIL, MONOGRAFIJA, LA SOURCE ÉDITEUR, MONTEBLLIARD, 1977.
„Usporedo s radom u grafici Virgil jednako razvija svoja slikarska traganja, otkrivajući senzualnost kromatske materije u kojoj se trag njegove geste savija, gubi i pomućuje privide. Odvijajući se na više registara kao ikonostas, slika upravlja promjenama likova i moći, fantastičnim procvatom čiji motiv i krajolik je žena.“
